1. SVJETIONIK RAŽNJIĆ – THE LIGHTHOUSE
(sv.Križ – rt. Ražnjić – prijevoj Ražnjić – sv.Križ) x km
Staza vodi od crkvice Sv. Križa kroz vinograde grka i plavca. Sa sjeverne strane se vide ostaci biskupskog ljetnikovca iz 15.st., a s južne je četvrtasta kula iz 17.st. izgrađena na temeljima rimske ville rusticae iz 1. st. prije Krista. Staza se nastavlja šumskom cestom kroz borove do Ražnjića, najistočnijeg rta otoka Korčule, na kojem se nalazi svjetionik i malo privezište za čamce. Ovaj rt i poluotok su prvi prizor koji su stari grčki kolonisti ugledali doplovivši u 6.st. prije Krista do ovog šumovitog otoka, pa su ga nazvali Korkyra Melaina (crna). Odavde se pruža pogled na južne padine Pelješca, pa redom na otok Mljet, svjetionik Glavat i otok Lastovo.
Staza se, zatim, kroz makiju uspinje prema prijevoju uzvisine Ražnjić, odakle se, uz prekrasan pogled na Lumbardu i lumbarajske vinograde, spušta u mjesto.
2. OD MORA DO MORA – FROM SEA TO SEA
(sv.Križ – Postrana – Vidikovac – Glogovac – Kosovo – uvala Račišće) x km
Ova staza obilazi Lumbardu i omogućuje lijepe vidike prema mjestu i šetnju do južne obale otoka.
Staza počinje u vinogradima grka kod crkvice sv.Križa, podignute na kamenoj stijeni usred pješčanog polja na temeljima starije gradnje koji su vidljivi na sjeveroistočnom pročelju. Crkvica je obnovljena 1774. godine, o čemu svjedoči inskripcija nad ulazom. Danas se u njoj vrši bogoslužje nekoliko puta godišnje, a osobito je svečano na blagdan Cvjetnice za blagoslova maslinovih i palminih grančica. Ljeti ova crkvica služi kao izložbeni prostor u kojem izlažu brojni umjetnici iz Lumbarde i okolnih mjesta, kako akademski obrazovani tako i samouki.
Nakon napuštanja vinograda, staza prolazi kroz dio mjesta zvanog Postrana i polako se uspinje do vidikovca s kojeg se pruža nesmetan pogled prema otvorenoj plavoj pučini. Stazom se možete zaputiti do južne morske obale, a za povratak u mjesto staza slijedi puteve kroz maslinike i makiju i spušta se u mjesto sa zapadne strane.
3. STARI PUT DO ŽRNOVA – THE OLD PATH TO ŽRNOVO
(Javić – Gornje blato – Vidikovac – Žrnovo) x km
Staza povezuje Lumbardu sa Žrnovom, mjestom iznad grada Korčule. Ovim su se putem u prošlosti služile žene lumbarajskih ribara kad su njime, nakon dobra ulova, odlazile prodavati ribu.
Uz utvrđeni grad Korčulu, Lumbarda je najstarije otočno naselje smješteno uz more. Žrmovo, kao i ostala mjesta na otoku smješteno je podalje od obale, uz plodna polja, a u najbližim uvalama čuvale su se barke i ribarski pribor. Danas su skromne ribarske kućice prerasle u kuće za odmor, a te uvale u popularna turistička odredišta.
Staza počinje u zaselku Javić i vijuga kroz zaravan Gornje blato gdje se nalazi većina lumbarajskih maslinika. Ulje iz ovih maslinika daje vrhunsko maslinovo ulje bogate voćne arome, zahvaljujući kombinaciji tradicionalnog načina uzgoja i suvremene tehnologije prerade ploda.
Napuštajući maslinike, staza vodi uzbrdo kroz makiju do vidikovca s lijepim pogledom i završava u Žrnovu, odakle se u Lumbardu može vratiti autobusom, taxijem ili pješice istim putem.
4. PETRALI – OLD QUARRIES
(Prvi žal – uvala Račišće – Krmača – Pelegrin – Javić) x km
Kamen je osnovni građevinski materijal u povijesti Dalmacije, pa tako i otoka Korčule. Nije, međutim, svuda bilo dobrog kamena, a pogotovo ne dobrih klesara. Tradicija vađenja i obrade kamena u Lumbardi se razvijala kroz stoljeća – ima dokaza o postojanju kamenoloma u vrijeme antike – a živa je i danas, a lumbarajski klesari nadaleko su poznati po svom umijeću. Od kamena koji se vadio u okolici Lumbarde i na obližnjim otočićima, od kojih je najpoznatiji onaj sa Vrnika, obrađenog rukom lokalnih majstora, izgrađene su mnoge raskošne građevine diljem svijeta – od Dubrovnika, Istambula i Venecije do Beča.
Staza vodi uz more po neravnim stijenama, uz kuće kamenih pročelja, nastavlja cestom uz rub uvale Račišće, a prije uspona u stare kamenolome približava se mjestu gdje je otok Vrnik najbliži Korčuli. Šetnja kroz stare kamenolome (petrale) dozvat će uspomenu na težak i mukotrpan rad generacijâ klesara, a visoke stijene na kojima su još vidljivi tragovi alata i nepregledna brda «škâja», otpadaka pri obradi kamena, svojevrstan su spomenik ljudskom radu, umijeću, upornosti i teškom životu ljudi ovog kraja.
5. U KORČULU – TO THE TOWN OF KORČULA
(Javić – plaža – Soline – sv. Liberan – pod sv. Anton- Korčula) x km
Ova staza nudi neobičnu šetnju do grada Korčule i vodi morskom obalom od lumbarajske uvale Račišće do Solina, a zatim poljskim putem do predgrađa. Prema Pelješkom kanalu pruža se pogled na omiljeno turističko odredište, arhipelag koji čine 22 mala otoka, od kojih su najzanimljiviji Vrnik sa istoimenim naseljem i Badija sa franjevačkim samostanom iz 14. stoljeća.
Pelješkim kanalom su u povijesti vodili važni pomorski trgovački putevi, pa je grad Korčula imao naglašenu stratešku ulogu. Za prevlast nad njime vodile su se mnoge bitke, a najpoznatija je ona iz 1298. godine kada su se tu za prevlast nad Korčulom sukobile Venecijanska i Genoveška flota. U tom je boju zarobljen Korčulanin Marko Polo koji se borio na strani Venecije.
Staza prolazi uz malu crkvu u polju posvećenu sv. Liberanu i uz svetište sv. Antona padovanskog na uzvisini uz koju vodi slikovito visoko kameno stepenište sa 102 stepenice, obrubljeno stoljetnim čempresima. Crkvica potječe iz 14., a obnovljena je krajem 17. stoljeća.
6. «DEFORA» – THE OUTER SIDE
(sv. Križ – uvala Pržina – Vidikovac – Uska luka) x km
Ribarstvo je, uz vinogradarstvo, maslinarstvo i klesarstvo, u današnje vrijeme upotpunjeno turizmom, jedna od osnovnih djelatnosti stanovnika Lumbarde. Ribari se i u Pelješkom kanalu, ali za bolji ulov treba otići na «defora» – prema Glavatu i Lastovskim škojima. Lučica u zaljevu Pržina uz koju prolazi ova staza, polazište je ribara i ribarskih družina prema tim «postama», mjestima dobrog ulova. 
I u današnje vrijeme je to težak posao, izložen rizicima ćudljivog mora, ali je u vrijeme dok se veslalo i jedrilo bilo puno teže. U doba dok su soljenje i sušenje bili jedini načini konzerviranja ribe, lovilo se samo onoliko koliko se moglo pojesti i prodati u okolnim mjestima. Na «postama» oko otočića Glavata koji se vidi u daljini, a prepoznaje po svjetioniku, lovila se uglavnom srdela. U ribolovu se provodilo više dana i ulovljena riba se odmah solila. Južna strana otoka, «defora», nije naseljena, jer zimi orkansko jugo često zapjeni more, a valovi se dižu visoko do makije na nezaštićenoj obali. Slana riba začinjena maslinovim uljem uz čašu dobrog vina u jednoj od mjesnih konoba začinit će kraj ove šetnje.
Kliknite sliku za uvećanu mapu.
